22
Wiruɡibɑ wesiɑnɑmɔ 
bu kɑ Yesu ɡo 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:1-5, Mɑɑku 14:1-2, Yohɑnu 11:45-53) 
 1 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru, te bɑ rɑ soku Gɔɔ sɑrɑribu tɑ turuku kuɑ.  2 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ bwisi bɛrinɑmɔ bu kɑ Yesu ɡo domi bɑ tɔn wɔrun bɛrum mɔ. 
Yudɑsi u kĩ u Yesu 
wiruɡibu nɔmu sɔndiɑ 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:14-16, Mɑɑku 14:10-11) 
 3 Yerɑ Setɑm yɑ duɑ Yudɑsin ɡɔ̃ruɔ wi bɑ sokumɔ Isikɑriɔtu. U sɑ̃ɑwɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo.  4 Mɑ u dɑ u nɔɔ tiɑ kuɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wiruɡibu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ.  5 Ben nukurɑ dorɑ mɑ bɑ wesiɑnɑ bu kɑ nùn ɡobi kɛ̃.  6 U wurɑ, mɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ sɑɑ ye n weenɛ kpɑ tɔn wɔru ɡɑ kun yɛ̃. 
Yesun sɔɔru 
Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔ̃ 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:17-25, Mɑɑku 14:12-21, Yohɑnu 13:21-30) 
 7 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ru tè sɔɔ bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃ɑnu ɡo, tɑ tunumɑ.  8 Mɑ Yesu u Piɛɛ kɑ Yohɑnu ɡɔrɑ u nɛɛ, i doo i Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru ko su kɑ te di. 
 9 Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ u kĩ bu ten sɔɔru ko. 
 10 U bu wisɑ u nɛɛ, n wee, ì n wuu duɑ i kpɑ i ko kɑ durɔ ɡoo yinnɑ u nim tooru sɔɔwɑ. I nùn swĩiyɔ yɛnu mi u duɑ,  11 kpɑ i yɛnu ɡen yɛ̃ro sɔ̃ i nɛɛ, yinni nɛɛ, diru mɑnɑ u koo be Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di kɑ win bwɑ̃ɑbu.  12 Yɛ̃ro u koo bɛɛ ɡidɑmbisɑ bɑkɑ sɔ̃ɔsi ye bɑ sɔnwɑ. Miyɑ i ko sɔɔru ko. 
 13 Bɑ doonɑ mɑ bɑ bɑɑyere deemɑ nɡe mɛ u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ, mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru kuɑ. 
Yinnin dĩɑ domɑruɡinu 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:26-30, Mɑɑku 14:22-26, Korinti I, 11:23-25) 
 14 Sɑɑ yɑ turɑ, mɑ Yesu u sinɑ u kɑ di kɑ win ɡɔrobu sɑnnu.  15 Mɑ u nɛɛ, nɑ kĩɑ ɡem ɡem n Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑ teni di kɑ bɛɛ sɑnnu n sere nɔni sɔ̃ɔrɑ.  16 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ nɑ ǹ mɑɑ te dimɔ sere tu kɑ koorɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ. 
 17 Yerɑ u nɔrɑ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u nɛɛ, i tɑm nɔrɑ ye mɔɔ i nɔ bɛɛ kpuro.  18 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ tɛ̃n di nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere Gusunɔ u kɑ bɑndu swĩi. 
 19 Yen biru u pɛ̃ɛ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ, u ye mururɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, yeniwɑ nɛn wɑsi [yi bɑ wɛ̃ bɛɛn sɔ̃. I n dɑ yeni ko i n kɑ mɑn yɑɑye.  20 Ye bɑ dim kpɑ, u mɑɑ nɔrɑ suɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, nɔrɑ yeniwɑ nɔɔ mwɛɛ kpɑɑru te bɑ sire kɑ nɛn yɛm mɛ mu yɑri bɛɛn sɔ̃.]  21 Adɑmɑ n wee, wi u koo mɑn dɔmɛ, win nɔmu ɡɑ wɑ̃ɑ ɡbɛ̃ɛrɔ kɑ nɛɡuu sɑnnu.  22 Tɔnun Bii u doonɔ nɡe mɛ Gusunɔ u yi, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. 
 23 Mɑ bɑ bikiɑnɑɑ toruɑ, wɑrɑ u koo yen bweseru ko ben suunu sɔɔ. 
Tɔnwerorun sikirinɔ 
 24 Mɑ sikirinɔ ɡɑ kpɑm seewɑ Yesun bwɑ̃ɑbun suunu sɔɔ, bɑ bikiɑnɑmɔ ben wi u koo ko tɔnwero.  25 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, hɑnduniɑ min sinɑmbɑ bɑ ben tɔmbu dɑm dɔremɔ, kɑ mɛ, bɑ bu sokumɔ ɡeɑn kowobu.  26 Adɑmɑ i ku de n sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. I de bɛɛ kpuron tɔnwero u n sɑ̃ɑ nɡe bɛɛ kpuron yɑ̃kɑbu, kpɑ wi u sɑ̃ɑ wiruɡii u n sɑ̃ɑ nɡe sɔmɔ.  27 Wɑrɑ kere, wi u dimɔ? Nɡe wi u kɑ dĩɑnu nɑɑmɔ. N ǹ wi u dimɔ? Wee, nɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ nɡe sɔmɔ. 
 28 Bɛɛ i kɑ mɑn tɛmɑnɑ nɛn lɑɑkɑri mɛɛribun sɑɑ sɔɔ.  29 Yen sɔ̃nɑ nɡe mɛ nɛn Bɑɑbɑ u mɑn bɑndu yiiyɑ, mɛyɑ nɑ mɑɑ bɛɛ ɑyeru yiiye,  30 i kɑ di i nɔ kɑ nɛ sɑnnu nɛn bɑndu sɔɔ, kpɑ i n sɔ̃ sinɑ kitɑnu wɔllɔ i kɑ Isirelibɑn bwesenu wɔkurɑ yiru siri. 
Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:31-35, Mɑɑku 14:27-31, Yohɑnu 13:36-38) 
 31 Mɑ Yinni u nɛɛ, Simɔɔ Simɔɔ, Setɑm yɑ sɑɑ wɑ yu kɑ bɛɛ sɑrɑ nɡe ɑlikɑmɑ.  32 Adɑmɑ nɑ kɑnɑru kuɑ wunɛn sɔ̃ kpɑ wunɛn nɑɑnɛ dokebu bu ku kɑ kpe. Sɑnɑm mɛ ɑ ɡɔsirɑmɑ nɛn mi, ɑ wunɛn berusebu dɑm kɛ̃ɛyɔ. 
 33 Piɛɛ nɛɛ, Yinni nɑ sɔɔru kpɑ n kɑ nun dɑ pirisɔm sɔɔ kɑ ɡɔɔ sɔɔ. 
 34 Mɑ Yesu u nɛɛ, Piɛɛ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɡisɔ ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ ɑ nɛɛ, ɑ ǹ mɑn yɛ̃. 
Yɑnsurɔru kɑ bɔɔ 
wuu dɑɑtiru kɑ tɑkobi 
 35 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ nɑ bɛɛ ɡɔrɑ yɑnsurɔru kɑ bɔɔ wuu dɑɑtiru kɑ bɑrɑnu sɑri, i ɡɑ̃ɑnu biɑ? Bɑ nɛɛ, ɑɑwo, sɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu bie. 
 36 Mɑ u nɛɛ, to tɛ̃, wi u yɑnsurɔru mɔ u tu suo, mɛyɑ mɑɑ wi u bɔɔ wuu dɑɑtiru mɔ. Wi u kun mɑɑ tɑkobi mɔ, u win yɑberu dɔro u kɑ ye dwe.  37 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɡe mɛ bɑ yoruɑ, “Bɑ nùn ɡɑrisi tɔn kɔ̃so.” Yɑ ǹ koo ko yɑ kun mɑn koore mɛ. Ye n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn ɡɑri yɑ wiru ɡoorɔ. 
 38 Bɑ nɛɛ, Yinni, tɑkobi yiru wee. Mɑ u nɛɛ, su yen bɑɑ deri. 
Yesu u kɑnɑru mɔ̀ 
Olifin ɡuuru wɔllɔ 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:36-46, Mɑɑku 14:32-42) 
 39 Ye Yesu u yɑrɑ u dɑ Olifin ɡuurɔ nɡe mɛ win dɔɔnɛ. Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn swĩi.  40 Ye bɑ turɑ yɑm mi, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kɑnɑru koowo kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ. 
 41 Yen biru u kɑ bu dɛsirɑ fiiko nɡe mɛ tɔnu u koo kpĩ u kperu kɑrɑ tu yɔ̃rɑn sɑkɑ mɑ u yiirɑ mi, u kɑnɑru kuɑ.  42 U nɛɛ, Bɑɑbɑ ɑ̀ n kĩ, ɑ de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn dɛsirɑri. Adɑmɑ ɑ de wunɛn kĩru tu koorɑ, n ǹ mɔ nɛɡiru. 
[  43 Yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo u nùn kuremɑ wɔllun di u kɑ nùn dɑm kɛ̃.  44 Nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu sɔɔ u kɑnɑru mɔ̀ kɑ dɑm, mɑ win wɛnyɑnu kuɑ nɡe yɛm nu dɑ̃ɑkumɔ temɔ.] 
 45 Ye u kɑnɑru kuɑ u kpɑ, u dɑ win bwɑ̃ɑbun mi ɡiɑ. U bu deemɑ bɑ do kɑ nuku sɑnkirɑnu.  46 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i do. I seewo i kɑnɑru ko kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ. 
Yesun mwɑɑbu 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:47-56, Mɑɑku 14:43-50, Yohɑnu 18:3-11) 
 47 Sɑnɑm mɛ Yesu u ɡɑri yi mɔ̀, yerɑ tɔn wɔru ɡɑ tunumɑ, mɑ wi bɑ sokumɔ Yudɑsi, wɔkurɑ yiru yen turo, u bu ɡbiiye. U Yesu susi u kɑ nùn nɛnɛ u bɔkɑsi.  48 Mɑ Yesu nɛɛ, Yudɑsi, kɑ tɔbiri tenin bweserɑ kɑɑ kɑ Tɔnun Bii yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ? 
 49 Be bɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu sɑnnu, ye bɑ wɑ ye n koo ko, bɑ nɛɛ, Yinni, su kɑ bu tɑkobi sɔ̃ro? 
 50 Mɑ ben turo u yɑ̃ku kowo tɔnweron sɔmɔ sɔ̃rɑ u win nɔm ɡeun soo burɑ.  51 Mɑ Yesu nɛɛ, i den derio mɛ. 
Mɑ u durɔ win soo ɡe bɑbɑ u ɡu bɛkiɑ.  52 Yen biru Yesu u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wiruɡibu kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛ i mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobi kɑ bokunu nɡe swɑɑ dio?  53 Bɑɑdommɑwɑ nɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ i ǹ mɑn mwɛ. Tɛ̃ bɛɛyɑ i sɑɑ yeni mɔ, bɛɛ kɑ yɑm wɔ̃kurun dɑmɡii. 
Piɛɛ u Yesu siki 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:57-58, 69-75, Mɑɑku 14:53-54, 66-72, Yohɑnu 18:12-18, 25-27) 
 54 Ye bɑ Yesu mwɑ bɑ kpɑ, bɑ kɑ nùn dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnuɔ. Piɛɛ bu swĩi dɑndɑnkuru.  55 Bɑ dɔ̃ɔ sɔ̃ruɑ yɛnu yɑɑrɑɔ, mɑ ɡɑbɑ sɔ̃ mi. Piɛɛ u mɑɑ sinɑ kɑ be.  56 Sɔm kowo tɔn kurɔ ɡoo u nùn wɑ u sɔ̃ dɔ̃ɔn bɔkuɔ, mɑ u nùn nɔni ɡirɑri u nɛɛ, durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. 
 57 Adɑmɑ u siki u nɛɛ, kurɔ wunɛ nɑ ǹ nùn yɛ̃. 
 58 N tɛ fiiko, ɡoo kpɑm nùn wɑ mɑ u nɛɛ, wunɛ ɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn beɡii. 
Mɑ Piɛɛ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɑ ǹ sɑ̃ɑ beɡii. 
 59 Yen biru n kuɑ kɔbɑ tiɑn sɑkɑ, ɡoo u mɑɑ wure u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, domi Gɑlileɡiiwɑ. 
 60 Piɛɛ u nɛɛ, wunɛ, nɑ ǹ yɛ̃ ye ɑ kĩ ɑ ɡere. 
Yɑnde nɡe mɛ u ɡɑri yi mɔ̀, ɡoo dɔɔ ɡɑ swĩ.  61 Mɑ Yinni u sĩirɑ u Piɛɛ mɛɛrɑ. Yerɑ Piɛɛ u ɡɑri yi yɑɑyɑ yi Yinni u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔ ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ, kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ.  62 U yɑrɑ tɔɔwɔ u swĩ kɑ nuku sɑnkirɑnu. 
Bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀ 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:67-68, Mɑɑku 14:65) 
 63 Tɔn be bɑ Yesu nɛni bɑ nùn ɡɑri bɔkɔ mɔ̀ bɑ nùn soomɔ.  64 Bɑ nùn wuswɑɑ wɔ̃kuɑ mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ u tubuo wi u nùn so. 
 65 Mɑ bɑ nùn wɔm dɑbinu ɡɑnu wɔmmɔ. 
Bɑ Yesu sirimɔ Yuubɑn 
tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ 
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:59-66, Mɑɑku 14:55-64, Yohɑnu 18:19-24) 
 66 Ye yɑm sɑ̃rɑ, Yuubɑn ɡuro ɡurobu kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɑ mɑ bɑ derɑ bɑ kɑ Yesu dɑ ben siri yerɔ.  67 Bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Kirisi wi. 
Yesu bu wisɑ u nɛɛ, bɑɑ nɑ̀ n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ i ǹ nɑɑnɛ dokemɔ.  68 Mɛyɑ nɑ̀ n mɑɑ bɛɛ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ, i ǹ mɑn wisimɔ.  69 Sɑɑ tɛ̃n di, Tɔnun Bii u koo sinɑ Gusunɔ dɑmɡiin nɔm ɡeuɔ. 
 70 Be kpuro bɑ nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ wunɛ Gusunɔn Biiwɑ? 
Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, oo, nɛ Gusunɔn Biiwɑ, nɡe mɛ i ɡeruɑ. 
 71 Yerɑ bɑ nɛɛ, mbɑn seedɑwɑ sɑ mɑɑ kɑsu. Bɛsɛn tii sɑ ye nuɑ sɑɑ win nɔɔn di.