Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu á
Lukasi sú
Tshatshu o'o
Asœke kœdœ Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu á Lukasi sú. Tshe sú lima fœ Teofile á tshe kœwusœ nœ adœke o'o kɔ á œne pa tœ upu nœ Yisu asœmœ kœdœ adja o'o. Lukasi kœdœ lima monganga, tshe dœ́dœ́ lima anga yambarœ nœ Yisu nene. Kashe tshe na lima tœ awa ana nœ Ɔtshɔ O'o dœ Polo wa ye. Tshe yisœ nœ adœke Yisu kœdœ ayi kœshe azu Israyele á Ndjaba pa lima tœ upu nœ ye adœke œne vwa she fœ endje.
Ataa Lukasi dœ́dœ́ lima Yuda nene, tshe sú o'o tœ mara nœ Ayuda yekane á kœza awa fœ endje á endje dœ́dœ́ Ayuda nene kœwusœ Yisu dœ ɔtshɔnœ. Ɓa la Bukunœ asœke, tshe pandœ o'o tœ upu nœ kœzu Yisu, œrœ á tshe mbœrœ pa ɔshɔ, kœyisœrœ nœ ye, kuzu ye œdœ pe kœshe nœ ye lœ akuzu.
Mbetinœ kurutshelœtœ ye atake:
- Ádá kœsu mbeti nœ Lukasi (1.1-4)
- Mara á endje zu dœ Yowane ayi kœza batisimu œdœ Yisu (1.5–2.52)
- Kœmɨndœ o'o nœ Yowane ayi kœza batisimu (3.1-20)
- Kœgbɔ batisimu nœ Yisu œdœ mara á Satana para awa tœ kœwu lɔsu ye (3.21–4.13)
- Yisu gu kœsœ ɓa lœ Galilayi (4.14–19.27)
- Lœ udu olo Yisu pa ɔshɔ (19.28–23.56)
- Yisu she lœ akuzu (24.1-12)
- Yisu matœ ye fœ ayambarœ utshu kœɔ she ga lafo (24.13-53)
Lukasi sœ kœma buku nœ ye
1Gbozu Teofile, azu ndjoro tetœ kœsu mbeti tœ œrœ á mbœrœ lima tœ endje ugurutœ azœ. 2Endje pandœ œrœnœ ɓata á endje dji lœ ama endjeneke á endje dœ atimu, á endje wu dœ ala endje lima pe tœ alinœ, yé á wuta aayi kœyisœ o'o ama Ndjaba. 3Mbœrœ tœnœ ataa, œmœ ndje, mœ yu osho dœ ɔtshɔnœ tœ œneke kɔ á mbœrœ lima tœ endje kœto ɓa tœ adanœ. Yé gbozu Teofile, mœ wu dœ ɔtshɔnœ adœke mœ su œtœnœ ngbɨ fœ ɓœ liaka mara á mbœrœ lima tœ endje bale dœ bale dœ awanœ. 4Mœ sœ kœmbœrœ ataa, mbœrœ á ɓœ kœwusœ nœ adœke œneke kɔ á endje yi lima sœ nœ fœ ɓœ kœdœ adja o'o.
Andjelu pandœ upu kœzu Yowane, ayi kœza batisimu
5Lɔkɔ á Erode dœ lima gbozugo Yuda, anga nganga Ndjaba bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Zakariya sœ lima zœ. Tshe sœ lœ uwu anganga Ndjaba nœ Abiya. Awonœ kœdœ lima anga uzu bale lœ aata Aro, ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Elisabete. 6Endje bibisha kœdœ lima azu á endje sœ ndjii ɓa utshu Ndjaba, yé endje sœ lima kœmbœrœtœ endje lindœ awa akwa œdœ lindœ awa o'o nœ Gbozu dœ ɔtshɔnœ. 7Kashe endje gugu lima dœ gbolo nene, mbœrœ Elisabete kœdœ lima yashe mara. Ga pa nœ dœmœ, ungu endje bibisha ro lima sœ nœ ye.
8Dœ anga ɔlɔ bale, Zakariya na kœmbœrœ akwa nœ anganga Ndjaba mbœrœ tœnœ kœdœ lima lɔkɔ nœ uwu anganga Ndjaba á tshe sœ lœ nœ. 9Lindœ mara nœ kœmbœrœ akwa nœ anganga Ndjaba, endje yu lima kadangba yeka á ke she adœke tshe li ga lœ œyerœ osho nœ Gbozu ndœ kœsho yombo ɓa zœ. 10Lɔkɔ nœ kœsho yombonœ, azu ndjoro sœ lima ɓa shu ndœ kœza avwala.
11Tshokombele, anga andjelu nœ Gbozu wuta ga tœ ye, œ ka ga tœ kuni ndaba á endje sho yombo panœ. 12Lɔkɔ á Zakariya wu she, uvuru ye i gara yé awa litœ ye kpakpakpa. 13Kashe andjelu pa fœ she adœke: «Zakariya, sœsœ dœ awa nene mbœrœ Ndjaba dji avwala nœ zœ ye. Awo zœ dœ Elisabete œ zu bala gbolo yakoshe fœ ɓœ, ɓœ ta ɨ'ɨrɨ ye adœke Yowane. 14Upu nœ ye œ za egerœ yanga fœ ɓœ, yé azu ndjoro œ sœ dœ yanga tœ kœzu she. 15Gbambanœ nene, tshe dœ bala egerœ uzu tœ ala Gbozu. Tshe ndjo bala vinu œdœ anga ipi á mbœrœ osho nene, yé Ɔtshɔ Ɨshirɨ œ su bala she pe ɓa lœ ayinœ. 16Tshe mbœrœ bala adœke azu Israyele ndjoro fatœ endje gu tœnœ ga ndœ Gbozu, Ndjaba nœ endje. 17Tshe na ɓata ayi avwa nœ Ndjaba dœ ɨshirɨ œdœ gbɔgbɔ nœ Eliya, mbœrœ kœgi ayo ga ugurutœ agbolo dœ aaba endje œdœ pe kœyisœ œrœ fœ azu gbɔkumu adœke endje sœ dœ kœwusœtœ nœ azu á endje sœ ndjii, mbœrœ kœguma azu á endje li fœ Gbozu.»
18Zakariya yu andjelu adœke: «Mœ wusœ nœ kotoo? Mbœrœ œmœ kœdœ yagbozu yé awo mœ fa yawaza ye.» 19Andjelu gi fœ she adœke: «Œmœ kœdœ andjelu Gabriyele, mœ sœ kœka ɓa utshu Ndjaba mbœrœ kœmbœrœ akwa nœ ye. Œshe dá vwa mœ mbœrœ adœke mœ pa fœ ɓœ dœ œ mɨndœ Ɔtshɔ O'onœ asœ fœ ɓœ ndje. 20Kashe ɓata á ɓœ yiyindœ nœ adœke o'o ama mœ sœ kœmbœrœtœ endje dali dœ olo á mœ gbe dœ tœnœ nene asœmœ, ɓœ fa tɔndu yé ɓœ kpa pa o'o nene œrrr ga tœ olo adœke œneke kɔ á mœ pandœ nœ fœ ɓœ, mbœrœtœ endje.»
21Dœ lɔkɔnœ asœmœ, azu sœ lima kœkate Zakariya, yé œ sœ kœyutœ endje tœ ádá á œndœ ye sœ lima kœdɨ tœnœ ɓa lœ œyerœ oshonœ ɓa zœ. 22Kashe lɔkɔ á tshe wuta lima, tshe lili lima kœpa o'o ga tœ azu á endje ngbɔtœ endje asœmœ nene. Azunœ wusœ nœ lima adœke tshe wu œrœ lœ ulu ɓa tœ œyerœ oshonœ ɓa zœ. Tshe sœ lima kœma œrœ fœ endje kolœ lœ tɔndunœ.
23Lɔkɔ á akwa nœ Zakariya ɓa lœ Tepelo ka lima ndœ olonœ asœmœ, tshe gu ga ndœ ye. 24Manda nœ teasho atake, awonœ dœ Elisabete gbɔ nguzu, yé œ zatœ ye yiwa tœnœ manda yapu mindu. Tshe sœ lima kœpa adœke: 25«'E wu egerœ œrœ á Gbozu mbœrœ fœ mœ asœ! Ngɔngɔ asœke, tshe fa ala ye ndœ mœ á yindœ kœgi mœ lœ œneke á sœ lima kœza tshula fœ mœ tœ ala azu.»
Andjelu pandœ upu kœzu Yisu
26Manda yapu mindu dœ bale, Ndjaba vwa andjelu Gabriyele ɓa lœ anga ongbo Galilayi bale á ɨ'ɨrɨ kœdœ Nazarete. 27Tshe vwa she ɓa ndœ anga yawuru bale á tshe yindœ kœtotœ ye dœ anga yakoshe bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Yozefu, uzu tshelœ bɨngɨ nœ Davidi. Ɨ'ɨrɨ yawurunœ kœdœ lima Mareya. 28Andjelu li ga ndœ ye œ pa fœ she adœke: «Sœ dœ yanga! Gbozu Ndjaba ma ɔtshɔ lɔsu ga ndœ zœ. Tshe sœ awa bale dœ ɓœ.»
29Kumu Mareya kpa tatalikiri tœ o'onœ asœmœ ye. Tshe te lima tœ kœyutœ ye tœ ádá abalanœ asœmœ. 30Andjelu kpa kœpa fœ she adœke: «Mareya, sœsœ dœ awa nene mbœrœ Ndjaba ma ɔtshɔ lɔsu ga ndœ zœ. 31Lœ ondonœ asœke, ɓœ gbɔ nguzu, yé ɓœ zu bala gbolo yakoshe, œ ta ɨ'ɨrɨ ye adœke Yisu. 32Tshe dœ bala egerœ uzu, yé Ndjaba á tshe ropa œrœ kɔ œ e she adœke tshe kœdœ Gbolo nœ œne. Gbozu Ndjaba œ za she bala tœ gbozugo manda atanœ dœ Davidi. 33Tshe dœ gbozu tshapa azu Israyele waa dœ waa, yé akwa tshagbozu nœ ye œ ka nene.»
34Mareya yu andjelu adœke: «Ka ɓata á mœ wuwu damba sœ yakoshe nene asœ, œ mbœrœtœ endje kotoo?»
35Andjelu gi fœ she adœke: «Ɔtshɔ Ɨshirɨ œ jerœ bala ga pa zœ, yé gbɔgbɔ nœ Ndjaba á tshe ropa œrœ kɔ œ tshu ɓœ ngbɨlɨ ɓata tshaagujara. Mbœrœ tœnœ ataa, gbolo á ɓœ zu she œ sœ yerœ yé endje e she adœke Gbolo nœ Ndjaba. 36Wu ka, ayo zœ dœ Elisabete á endje e she yashe mara asœmœ, tshe gbɔ nguzu lœ yawaza tœ ye. Yé ngɔngɔ asœke, nguzunœ mbœrœ yapu mindu dœ bale. 37Gbambanœ nene, œrœ á ropa Ndjaba gugu nene.»
38Yé Mareya gi fœ she adœke: «Œmœ kœdœ ayi akwa nœ Gbozu; kaka adœke œneke kɔ á ɓœ pandœ nœ, mbœrœtœ endje ga tœ mœ.» Yé andjelu gitœ ye tœ ye ye.
Mareya na kœtitœ Elisabete
39Lœ olo manda nœ, Mareya áalafo œ gbɔgbɔtœ ye na tœnœ ga lœ anga ongbo bale á sœ ɓa pa kaga lœ ogo Yuda. 40Tshe wuta ɓa zœ œ li ga lœ anda nœ Zakariya, yé œ bala Elisabete. 41Lɔkɔ á Elisabete dji abala nœ Mareya, gbolo turu ɓa lœ ye, yé Ɔtshɔ Ɨshirɨ su she kperœ. 42Tshe ta ɔgbɔ rawa yé œ pa adœke: «Ndjaba to kane ye ga pa zœ kœropa ayashe kɔ œdœ pe ga pa gbolo á tshe sœ lœ zœ! 43Œmœ kœdœ œɗe adœke ayi Gbozu nœ mœ na kœtitœ mœ a? 44Gbambanœ nene, lɔkɔ á mœ dji abala nœ zœ, gbolo turu ɓa lœ mœ dœ yanga. 45Œɓœ kœdœ uzu nœ yanga mbœrœ á ɓœ dji o'o á Gbozu Ndjaba pa fœ ɓœ, yé á yindœ nœ adœke œ mbœrœtœ ye.»
Itshi nœ Mareya
46Dœ tœnœ ataa, Mareya kœpa adœke:
«Mœ sœ kœdonga Gbozu Ndjaba dœ lɔsu mœ bale,
47yé lɔsu mœ su dœ yanga
mangba Ndjaba á tshe dœ ayi kœshe mœ,
48mbœrœ á tshe gbe dœ mœ dœ amba ayi akwa nœ ye.
Ádánœ ataa, kœto kpesheke œdœ ɔlɔ dœ ɔlɔ, azu œ e mœ yashe nœ yanga,
49mbœrœ Ndjaba nœ gbɔgbɔ kɔ mbœrœ egerœ œrœ fœ mœ.
Œshe kœdœ Ndjaba á tshe sœ yerœ.
50Ɔlɔ dœ ɔlɔ, tshe sœ kœwu oyo
endjeneke á endje sœ kœkpawa ye.
51Tshe ma gbɔgbɔ kane yakoshe nœ ye,
yé œ ndjɔ tshelœ azu á endje sœ dœ lɔsu nœ kœzatœ endje.
52Tshe ko agbozugo ga atɨ pa ngande tshagbozu nœ endje,
yé œ tɨ endjeneke á endje gugu dœ ádá nene, ga lafo.
53Tshe to œrœ ndjoro fœ endjeneke á endje sœ dœ ogo,
yé œ gi azu á endje sœ dœ œrœ ndjoro tshakane endje gbambanœ.
54Tshe tɨ kane agbolo Israyele á endje dœ ayi akwa nœ ye ga lafo,
kœli dœ ɔtshɔ lɔsu nœ ye ga ndœ endje.
55Tshe mbœrœ ga ndœ Abrayamo œdœ alɨvunœ waa dœ waa
ɓata á tshe za lima uvu fœ aata azœ.»
56Mareya mbœrœ lima ga pa œrœ nœ́ yapu votɔ ɓa ndœ Elisabete yeka á gu ga ndœ ye.
Kœzu Yowane, ayi kœza batisimu
57Olo kœzu nœ Elisabete li lima, yé tshe zu gbolo yakoshe ga pa ɔshɔ. 58Amashenga nœ ye œdœ pe ayonœ djindœ nœ adœke Gbozu Ndjaba má ɔtshɔ lɔsu ga ndœ ye, yé œ sœ lima dœ yanga awa bale dœ she. 59Kœwuta ga tœ olo mindu dœ votɔ manda kœzunœ, endje na kœwa gbolonœ tœ gaza, yé œ yi lima ndœ kœta ɨ'ɨrɨ abanœ dœ Zakariya ga pa ye. 60Kashe ayinœ za o'o, œ pa adœke: «Œ̃ œ̃ nene, ɨ'ɨrɨ ye œ dœ Yowane.»
61Endje pa fœ she adœke: «Anga uzu bale lœ bɨngɨ nœ zœ gugu dœ ɨ'ɨrɨnœ asœmœ nene.» 62Yé endje yi kane endje ga tœ aba gbolo, mbœrœ kœwusœ ɨ'ɨrɨ á tshe gbe ma œnœ ye kœta ga tœ gbolonœ. 63Zakariya e osho ndœ œrœ á endje sú mbeti ga pa nœ, yé œ su adœke: «Ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Yowane.» Azu kɔ kɨ lima tœ œsœnœ. 64Pe tœ œsœnœ, Zakariya kpa tetœ kœpa o'o ye: Tshe tetœ kœdonga Ndjaba dœ ɔgbɔ tshama ye. 65Awa litœ amashenga nœ ye kpakpakpa, yé azu kɔ pa kaga lœ ogo Yuda tetœ kœpandœ œrœnœ á mbœrœtœ endje asœmœ. 66Endjeneke kɔ á endje dji lima o'onœ, endje gbɔndœ nœ ga tœ lɔsu endje yé œ tetœ kœyutœ endje adœke: «Gbolo asœke œ te bala œɗe?» Gbɔgbɔ nœ Gbozu Ndjaba sœ lima adja dœ she awa bale.
Itshi nœ Zakariya
67Ɔtshɔ Ɨshirɨ su Zakariya, aba aya gbolonœ kperœ yé tshe tetœ kœgbara o'o ama Ndjaba adœke:
68«A donga Gbozu, Ndjaba nœ azu Israyele,
mbœrœ tshe gbe dœ azu nœ ye, yé á gi endje lœ kanga. 69Tshe vwa anga ayi kœshe azu á tshe sœ dœ gbɔgbɔ, fœ azœ
ugurutœ aata ayi akwa nœ ye dœ Davidi.
70Tshe mbœrœ œneke á tshe pa lima ndœ nœ katshatsha,
lœ ama ayerœ aayi kœgbara o'o nœ ye adœke,
71œne ko azœ tshakane ayingba azœ
œdœ tshakane endjeneke kɔ á endje sœ kœyiangba azœ.
72Tshe ma ɔtshɔ lɔsu ga ndœ aata azœ,
yé œ djedjerœndœ œyerœ madu nœ ye nene.
73Gbambanœ nene, Ndjaba za lima uvu fœ ata azœ dœ Abrayamo adœke, 74œne gi azœ tshakane ayingba azœ ye,
á kœza awa fœ azœ kœmbœrœ akwa nœ ye dœ awa nene,
75adœke a wuta ayerœ azu, œ sœ ndjii utshu œne,
ɔlɔ dœ ɔlɔ lœ soro azœ.»
76Á Zakariya kœpa adœke:
«Yé œɓœ, gbolo nœ mœ,
ɓœ dœ bala ayi kœgbara o'o nœ Ndjaba á tshe ropa œrœ kɔ.
Gbambanœ nene, ɓœ na utshu Gbozu mbœrœ kœguma awa ye.
77Yé ɓœ yisœ nœ fœ azu nœ ye adœke,
tshe sœ kœna kœshe endje,
lœ awa nœ kœdjerœndœ ekperœ nœ endje.
78Gbambanœ nene, Ndjaba nœ azœ sœ dœ ɔtshɔ lɔsu,
tshe sœ dœ lɔsu kœwu oyo waa.
Tshe vwa ɨshirɨ ɔlɔ á to ɓa lafo ga pa azœ ɓata œneke á wuta dœ tshamazɨ.
79Ɨshirɨ ɔlɔnœ œ tɔ ga pa endjeneke kɔ á endje sœ lœ ubu osho œdœ endjeneke á endje sœ kœkpa awa kuzu,
mbœrœ kœyisœ awa nœ kœsœ gee fœ azœ.»
80Gbolonœ sœ lima kœgerœ tœnœ yé Ndjaba za lima gbɔgbɔ fœ she, tshe sœ lima kœsœ ɓa lœ kpagagasho œrrr ga tœ lɔkɔ kœwuta she ga tœ ala azu Israyele.